Pozivamo Vas na dva predavanja koja će se u sklopu Festivala znanosti Rijeka 2023. održati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke u petak 28. travnja.
Treba mi matematičar! Selim se (12:00 – 13:00)
Matematičar Leo Moser 1966. godine formulira praktični problem kojeg naziva Problem pomicanja kauča s ciljem određivanja 2D oblika maksimalne površine kojeg možemo pomicati duž L-hodnika jedinične širine. Ovaj naizgled jednostavan problem postao je vrlo intrigantan jer je do danas ostao neriješen. Aktualni prijedlog rješenja problema odredio je Joseph L. Gerver 1992. godine.
Predavanje „Treba mi matematičar! Selim se“ precizno formulira problem pomicanja kauča, daje pregled rezultata koji su vodili do aktualnog prijedloga rješenja te ističe brojne matematičke koncepte, metode i alate koji se koriste prilikom razmatranja ovog zanimljivog problema.
Predavač: Sanda Bujačić Babić
Sanda Bujačić Babić diplomirala je matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2008. godine. Obranom doktorske disertacije naslova Diofantski problemi sa sumama djelitelja pod mentorstvom akademika Andreja Dujelle doktorirala je 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2008. je zaposlena na Odjelu za matematiku, Sveučilište u Rijeci (danas Fakultet za matematiku, Sveučilište u Rijeci) kao asistentica te je na istoj instituciji 2019. godine izabrana u zvanje docentice. Područje njenog znanstvenog interesa i istraživanja je teorija brojeva. Autorica je 8 znanstvenih radova koji su prezentirani na brojnim međunarodnim konferencijama. Suradnica je na projektima Hrvatske zaklade za znanost, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Sveučilišta u Rijeci. Aktivna je u popularizaciji znanosti kroz održavanje radionica i predavanja u okviru brojnih manifestacija kao što su Otvoreni dan sveučilišnih odjela, Rijeka tehnologije, Festival znanosti. Predsjednica je Alumni kluba Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci.
O meteorologiji i klimatologiji saharske prašine na Jadranu (13:00 – 14:00)
Mineralna prašina, kao jedan od najrasprostranjenijih tipova aerosola iznimno je važan čimbenik u procjenama klimatskih promjena. Ona utječe na atmosfersko zračenje, formiranje oblaka, a pri taloženju donosi mikronutrijente kako kopnenim tako i oceanskim ekosustavima. Saharska pustinja jedan je od glavnih globalnih izvora prašine koja putem atmosferskog transporta ima utjecaj na Sredozemlje, uključujući i Jadran. Taloženje mineralne prašine u atmosferi igra važnu ulogu u opskrbi mora hranjivim tvarima. Mjerenja vezana za procese emisije, transporta i depozicije prašine su vrlo rijetka s obzirom na velika područja pustinja i oceana. Satelitska mjerenja su prema tome najzastupljeniji izvor informacija, međutim često su nedostupna radi naoblake ili visokog sadržaja vodene pare u atmosferi. Iz tog razloga, simulacije numeričkim modelima su izuzetno koristan alat u razumijevanju procesa vezanih u mineralni aerosol. Radi stvaranja klimatskih baza podataka rezultati numeričkih modela dodatno se korigiraju s dostupnim mjerenjima. Tako dobivene baze nazivaju se renalize, od kojih je jedna korištena upravo i za prvu klimatološku analizu depozicije pustinjske prašine u Jadransko more što je upravo i jedna od glavnih tema ovog izlaganja. Uz to ćemo se dotaknuti i fenomena odziva morskog biološkog sustava na depoziciju prašine, a biti će predstavljena i zanimljiva analiza ekstremnog donosa prašine iz područja isušenog Aralskog mora koji se dogodio tijekom karantene 2020. godine.
Predavač: Boris Mifka
Boris Mifka riječki je meteorolog. Titulu diplomiranog inženjera fizike stekao je 2011. godine na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu s temom “Vremenska analiza katastrofalnog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011.” u kojem je ustanovljena veza niske mlazne struje i ekstremno brzog širenja požara. Od 2013. radi na Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo gdje se počeo baviti tematikom kvalitete zraka. Kao stipendist NSF-a 2017. godine boravi na usavršavanju na institutu National Center for Atmospheric Research u Coloradu (SAD). Sudjeluje na brojnim međunarodnim projektima i radionicama modeliranja atmosfere. Trenutno radi kao asistent Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Pohađa Poslijediplomski doktorski studij fizike – smjer geofizika na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, radeći pritom na tezi vezanoj za transport pustinjske prašine nad područje Jadrana.
Više informacija o drugim događanjima na ovogodišnjem Festivalu znanosti možete naći na linku https://festivalznanosti.uniri.hr/2023/letak-festivala-znanosti/ .