Datum i vrijeme: četvrtak, 9. svibnja, s početkom u 18 sati.

Mjesto: Zgrada sveučilišnih odjela na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, ulica Radmile Matejčić 2, prostorija 027

Predavač: Lovro Pavletić, mag. phys

Naslov predavanja: Ekspedicija na potpunu pomrčinu Sunca, Teksas 2024.

Sažetak predavanja: 

Ove godine 8. travnja s američkog kontinenta bila je vidljiva dugo očekivana velika potpuna pomrčina Sunca. Članovi Akademskog astronomskog društva – Rijeka i Centra za astronomske studije Antares Trst zajedničkim snagama svjedočili su ovoj rijetkoj pojavi kojoj i mnogobrojni astronomi najčešće svjedoče samo jednom u životu. Na ovom predavanju prikazat će se kako i koliko često dolazi do potpune pomrčine Sunca, objasniti fizikalne pojave koje nastaju prilikom pomrčine, predstaviti snimke i podijeliti iskustva s nedavno završene ekspedicije u Teksasu te najaviti nadolazeće ekspedicije.

Fakultet za fiziku Sveučilišta u Rijeci poziva sve zainteresirane na predavanje  prof. dr. sc. Vladisa Vujnovića, poznatog hrvatskog astrofizičara. 

• Pregled metoda kojima su otkrivane veličina i građa svemira.
• Antički majucni svemir sa Zemljom u središtu i velike pogreške u mjerenju položaja razmaka zvijezda.
• Mjerenje Sunčeve udaljenosti koju su oportuni astronomi, uključujući Kopernika, prepisivali 1900 godina.
• Divna Braheova otkrića koja su usprkos njegovom stavu o Zemlji u središtu svemira potvrdila Sunčevo mjesto.
• Kepler – uspostava heliocentričnog sustava.
• Huygensovo mjerenje udaljenosti zvijezda.
• Je li Newton zastupao čestičnu teoriju svjetlosti?
• Herschelova građa Mliječnoga puta i ljudi na Suncu.
• Otkriće Cecilije Payne da se svemir sastoji pretežno od vodika i helija.
• Borba za svemir galaktika i Lemaîtreovo otkriće ekspanzije svemira.
• Usporedba obilnosti elemenata s teorijom Velikog praska.
• Hrvati u svjetskom vrhu istraživanja.

Datum i vrijeme: četvrtak, 21.3., s početkom u 16:30 sati.

Mjesto: Zgrada sveučilišnih odjela na Kampusu Sveučilišta u Rijeci, ulica Radmile Matejčić 2, prostorija 027

Predavač: doc. dr. sc. Angela Bašić-Šiško

Naslov predavanja: Model toka i termalne eksplozije kompresibilnog mikropolarnog realnog reaktivnog fluida

Sažetak predavanja: U ovom predavanju bit će predstavljena tema doktorske disertacije Angele Bašić-Šiško pod nazivom Jednodimenzionalni model toka realnog mikropolarnog plina s primjenom na termalnu eksploziju reaktivnog fluida. Radi se o istraživačkom radu iz matematičke teorije mehanike fluida. Ideja je pokušati približiti temu i problematiku slušateljima bez većeg predznanja na način da se spomenuti model postupno gradi od najjednostavnijeg mogućeg prema punom modelu velike kompleksnosti.

Više o predavaču: Angela Bašić-Šiško docentica je na Zavodu za matematiku, fiziku i strane jezike na Tehničkom fakultetu Sveučilišta u Rijeci. Početkom 2022. stekla je titulu doktorice znanosti iz znanstvenog polja prirodne znanosti, znanstveno polje matematika. Njen znanstveni interes usmjeren je na područje primijenjene matematike i matematičkog modeliranja, a bavi se i stručnim radom iz područja e-učenja.

U četvrtak 22.2.2024. godine održana je Izborna skupština Društva matematičara i fizičara na kojoj je izabrana nova Uprava DMF-a u sastavu: Vera Tonić, Matteo Mravić i Lovro Pavletić. Čestitamo i želimo im puno uspjeha u radu!

Pozivamo Vas na IZBORNU SKUPŠTINU Društva matematičara i fizičara koja će se održati u četvrtak, 15.06.2023. godine u 16:00, u zgradi Sveučilišnih odjela na Kampusu na Trsatu (Radmile Matejčić 2), u prostoriji O-027.

Prije izborne skupštine Bruno Pavlić će održati predavanje na temu Kvantni logički sklopovi. U nastavku je sažetak predavanja.

Sažetak

Rad Kvantni logički sklopovi nadahnut je člankom Quantum technology: the second
quantum revolution. Iznosi se rezultat John S. Bella kojim se odbacuje teorija skrivenih varijabli
u kvantnoj mehanici i time se opovrgava teza Alberta Einsteina o spooky-action at the distance pri spregnutim česticama. Uvodi se pojam qubita te reprezentacije istog na Blochovoj sferi. Definirana su najpoznatija kvantna logička vrata i njihovo djelovanje te se izdvaja Cliffordova grupa unitarnih transformacija, odnosno efikasnost korištenja kvantnih logičkih sklopova sastavljenih od vrata van Cliffordove grupe. Osvrnut ćemo se na nemogućnost kloniranja nepoznatog kvantnog stanja, ali mogućnost teleportacija istog. Izvodi se Deutschov algoritam te se pomoću kvantnog Fourierovog transformata provodi Shorov algoritam za faktorizaciju broja N = 21. Za kraj, dan je osvrt na trenutni položaj kvantnih računala u odnosu na klasična te se objašnjava BB84 protokol.

Pozivamo Vas na dva predavanja koja će se u sklopu Festivala znanosti Rijeka 2023. održati u Gradskoj vijećnici Grada Rijeke u petak 28. travnja.

Treba mi matematičar! Selim se (12:00 – 13:00)

Matematičar Leo Moser 1966. godine formulira praktični problem kojeg naziva Problem pomicanja kauča s ciljem određivanja 2D oblika maksimalne površine kojeg možemo pomicati duž L-hodnika jedinične širine. Ovaj naizgled jednostavan problem postao je vrlo intrigantan jer je do danas ostao neriješen. Aktualni prijedlog rješenja problema odredio je Joseph L. Gerver  1992. godine.

Predavanje „Treba mi matematičar! Selim se“ precizno formulira problem pomicanja kauča, daje pregled rezultata koji su vodili do aktualnog prijedloga rješenja te ističe brojne matematičke koncepte, metode i alate koji se koriste prilikom razmatranja ovog zanimljivog problema.

Predavač: Sanda Bujačić Babić

Sanda Bujačić Babić diplomirala je matematiku i informatiku na Filozofskom fakultetu u Rijeci 2008. godine. Obranom doktorske disertacije naslova Diofantski problemi sa sumama djelitelja pod mentorstvom akademika Andreja Dujelle doktorirala je 2014. godine na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 2008. je zaposlena na Odjelu za matematiku, Sveučilište u Rijeci (danas Fakultet za matematiku, Sveučilište u Rijeci) kao asistentica te je na istoj instituciji 2019. godine izabrana u zvanje docentice. Područje njenog znanstvenog interesa i istraživanja je teorija brojeva. Autorica je 8 znanstvenih radova koji su prezentirani na brojnim međunarodnim konferencijama. Suradnica je na projektima Hrvatske zaklade za znanost, Ministarstva znanosti i obrazovanja te Sveučilišta u Rijeci. Aktivna je u popularizaciji znanosti kroz održavanje radionica i predavanja u okviru brojnih manifestacija kao što su Otvoreni dan sveučilišnih odjela, Rijeka tehnologije, Festival znanosti. Predsjednica je Alumni kluba Fakulteta za matematiku Sveučilišta u Rijeci.

O meteorologiji i klimatologiji saharske prašine na Jadranu (13:00 – 14:00)

Mineralna prašina, kao jedan od najrasprostranjenijih tipova aerosola iznimno je važan čimbenik u procjenama klimatskih promjena. Ona utječe na atmosfersko zračenje, formiranje oblaka, a pri taloženju donosi mikronutrijente kako kopnenim tako i oceanskim ekosustavima. Saharska pustinja jedan je od glavnih globalnih izvora prašine koja putem atmosferskog transporta ima utjecaj na Sredozemlje, uključujući i Jadran. Taloženje mineralne prašine u atmosferi igra važnu ulogu u opskrbi mora hranjivim tvarima. Mjerenja vezana za procese emisije, transporta i depozicije prašine su vrlo rijetka s obzirom na velika područja pustinja i oceana. Satelitska mjerenja su prema tome najzastupljeniji izvor informacija, međutim često su nedostupna radi naoblake ili visokog sadržaja vodene pare u atmosferi. Iz tog razloga, simulacije numeričkim modelima su izuzetno koristan alat u razumijevanju procesa vezanih u mineralni aerosol. Radi stvaranja klimatskih baza podataka rezultati numeričkih modela dodatno se korigiraju s dostupnim mjerenjima. Tako dobivene baze nazivaju se renalize, od kojih je jedna korištena upravo i za prvu klimatološku analizu depozicije pustinjske prašine u Jadransko more što je upravo i jedna od glavnih tema ovog izlaganja. Uz to ćemo se dotaknuti i fenomena odziva morskog biološkog sustava na depoziciju prašine, a biti će predstavljena i zanimljiva analiza ekstremnog donosa prašine iz područja isušenog Aralskog mora koji se dogodio tijekom karantene 2020. godine.

Predavač:  Boris Mifka

Boris Mifka riječki je meteorolog. Titulu diplomiranog inženjera fizike stekao je 2011. godine na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu s temom “Vremenska analiza katastrofalnog šumskog požara na otoku Braču od 14. do 17. srpnja 2011.” u kojem je ustanovljena veza niske mlazne struje i ekstremno brzog širenja požara. Od 2013. radi na Nastavnom Zavodu za javno zdravstvo gdje se počeo baviti tematikom kvalitete zraka. Kao stipendist NSF-a 2017. godine boravi na usavršavanju na institutu National Center for Atmospheric Research u Coloradu (SAD). Sudjeluje na brojnim međunarodnim projektima i radionicama modeliranja atmosfere. Trenutno radi kao asistent Fakulteta za fiziku Sveučilišta u Rijeci. Pohađa Poslijediplomski doktorski studij fizike – smjer geofizika na Geofizičkom odsjeku Prirodoslovno-matematičkog fakulteta sveučilišta u Zagrebu, radeći pritom na tezi vezanoj za transport pustinjske prašine nad područje Jadrana.

Više informacija o drugim događanjima na ovogodišnjem Festivalu znanosti možete naći na linku https://festivalznanosti.uniri.hr/2023/letak-festivala-znanosti/ .