Pozivamo sve članove DMF-a i sve zainteresirane na sljedeće predavanje:
Mogućnosti primjene analitike učenja u organizaciji nastave matematike
Datum i vrijeme:
Četvrtak 30.10.2025. s početkom u 18:00
Mjesto:
učionica O-027, zgrada Sveučilišnih Odjela na Kampusu u Rijeci, Ulica Radmile Matejčić 2
Predavač:
Izv. prof. dr. sc. Ivan Dražić, Sveučilište u Rijeci, Tehnički fakultet
Naslov:
Mogućnosti primjene analitike učenja u organizaciji nastave matematike
Sažetak:
U okviru Education 4.0, dominantne obrazovne paradigme oblikovane zahtjevima Četvrte industrijske revolucije koja naglašava digitalnu transformaciju obrazovanja, personalizirano učenje i razvoj kompetencija za 21. stoljeće, analitika učenja otvara nove mogućnosti za organizaciju i unapređenje nastave matematike. Pod pojmom analitika učenja podrazumijeva se prikupljanje, mjerenje, analiza i izvještavanje o podacima studenata i njihovih obrazovnih konteksta, s ciljem boljeg razumijevanja ioptimizacije procesa učenja te unapređenja okruženja u kojem se ono odvija.
Matematika je jedan od kolegija s tradicionalno visokim stopama neuspjeha i odustajanja, što
proizlazi iz niza specifičnih poteškoća: apstraktne prirode gradiva, kumulativnosti znanja, prijelaza s obrazovnih razina koji zahtijevaju naglu promjenu u pristupu učenju, kao i čestog oslanjanja studenata na proceduralne strategije umjesto na konceptualno razumijevanje. Predavanje će prikazati rezultate istraživanja provedenih na matematičkim kolegijima Tehničkog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s fokusom na tri ključna prediktora uspješnosti i rizika od odustajanja: motivaciju, stilove učenja i kontinuirani rad studenata. Poseban naglasak bit će stavljen na pravovremenu identifikaciju studenata u riziku, oblikovanje prilagođenih intervencija i globalnu organizaciju nastave, pri čemu se u metodološkom okviru primjenjuje niz statističkih postupaka – od deskriptivnih i inferencijalnih do prediktivnih metoda – koji omogućuju identifikaciju obrazaca i donošenje pouzdanih nastavnih odluka.
proizlazi iz niza specifičnih poteškoća: apstraktne prirode gradiva, kumulativnosti znanja, prijelaza s obrazovnih razina koji zahtijevaju naglu promjenu u pristupu učenju, kao i čestog oslanjanja studenata na proceduralne strategije umjesto na konceptualno razumijevanje. Predavanje će prikazati rezultate istraživanja provedenih na matematičkim kolegijima Tehničkog
fakulteta Sveučilišta u Rijeci, s fokusom na tri ključna prediktora uspješnosti i rizika od odustajanja: motivaciju, stilove učenja i kontinuirani rad studenata. Poseban naglasak bit će stavljen na pravovremenu identifikaciju studenata u riziku, oblikovanje prilagođenih intervencija i globalnu organizaciju nastave, pri čemu se u metodološkom okviru primjenjuje niz statističkih postupaka – od deskriptivnih i inferencijalnih do prediktivnih metoda – koji omogućuju identifikaciju obrazaca i donošenje pouzdanih nastavnih odluka.
Glavni cilj predavanja jest pokazati kako se analitika učenja može direktno primijeniti u praksi,
pružajući time dodanu vrijednost u organizaciji nastave matematike. Sustavno praćenje motivacije, stilova učenja i kontinuiranog rada omogućuje nastavnicima drugačiji uvid u proces učenja matematike, pri čemu se ovaj kolegij više ne promatra samo kao tradicionalni “filtar” studija, već i kao prostor za razvoj uspješnosti, cjeloživotnih kompetencija, mekih vještina i kritičkog mišljenja. Posebno se ističe i dimenzija otpornosti studenata, shvaćene kao sposobnost održavanja angažmana i motivacije unatoč neuspjesima i izazovima. U zaključku će se naznačiti i buduće perspektive koje nadilaze okvir Education 4.0, a uključuju nove obrazovne paradigme oblikovane utjecajem umjetne inteligencije, generativnih modela i post-digitalnih pristupa učenju.
pružajući time dodanu vrijednost u organizaciji nastave matematike. Sustavno praćenje motivacije, stilova učenja i kontinuiranog rada omogućuje nastavnicima drugačiji uvid u proces učenja matematike, pri čemu se ovaj kolegij više ne promatra samo kao tradicionalni “filtar” studija, već i kao prostor za razvoj uspješnosti, cjeloživotnih kompetencija, mekih vještina i kritičkog mišljenja. Posebno se ističe i dimenzija otpornosti studenata, shvaćene kao sposobnost održavanja angažmana i motivacije unatoč neuspjesima i izazovima. U zaključku će se naznačiti i buduće perspektive koje nadilaze okvir Education 4.0, a uključuju nove obrazovne paradigme oblikovane utjecajem umjetne inteligencije, generativnih modela i post-digitalnih pristupa učenju.
Veselimo se vašem dolasku!
Predsjedništvo DMF-a